Nova studija pokazuje da starije odrasle osobe koje su navikle rabiti sedative protiv tjeskobe i nesanice mogu imati povećan rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Riječ je o benzodiazepinima – to je skupina sedativa koja se često propisuje, u tu skupinu spadaju lorazepam (Aktivan), diazepam (Valium) i alprazolam (Xanax). Prema osnovnim informacijama iz studije, lijekove protiv tjeskobe i nesanice često uzimaju starije odrasle osobe i to tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

To se događa unatoč preporukama koje upozoravaju da se ti lijekovi uzimaju samo tijekom kraćih vremenskih razdoblja. Američko društvo za gerijatriju (AGS) stavilo je 2012. godine benzodiazepine na popis “potencijalno neprikladnih“ za starije osobe, zbog rizika od poremećaja poput zbunjenosti, vrtoglavice i padova.

Spomenuta studija nije prva koja povezuje benzodiazepine s rizikom od Alzheimerove bolesti, no prema glavnoj istraživačici, doktorskoj kandidatkinji  Sophie Billioti de Gage sa Sveučilišta Bordeaux u Francuskoj, to je još jedan od dokaza da bi uporaba lijekova tijekom duljeg razdoblja –  više od tri mjeseca – mogao biti rizični faktor.

“Za pacijente koji trebaju ili rabe benzodiazepine, čini se ključnim potaknuti liječnike da pažljivije odvagnu koristi i rizike kad obnavljaju recepte“, rekla je Billioti de Gage. No, studija je uspjela pronaći samo povezanost između lijekova i opasnosti od Alzheimerove bolesti.  Prema stručnjakinji za gerijatriju dr. Gisele Wolf-Klein, koja nije bila uključena u projekt, studija nije bila osmišljena da definitivno dokaže da su lijekovi uzrokovali gubitak memorije.  Jedan od razloga je taj što su nalazi utemeljeni na zapisima liječničkih recepata. “Znamo da su lijekovi bili propisani, ali ne znamo koliko su ih često ljudi uzimali i jesu li ih uopće uzimali“, rekla je dr. Wolf-Klein, direktorica gerijatrijske edukacije pri North Shore-LIJ zdravstvenom centru u New Hyde Parku, država New York.Bez obzira na sve, benzodiazepini već imaju dosta poznatih rizika koji pozivaju na zabrinutost, istaknula je ta doktorica.

“Apsolutno nema sumnje da ovi lijekovi imaju opasne nuspojave“, rekla je Wolf-Klein. “Važno je da ljudi shvate opasnost od moguće ovisnosti i povećanog rizika zbunjenosti i padova.

Studija je objavljena na internetu 9. rujna 2014. u časopisu The British Medical Journal (BMJ). Za taj je projekt znanstveni tim okupljen oko buduće doktorice Billioti de Gage, ispitao povijest gotovo 1,800 starijih odraslih osoba s Alzheimerovom bolešću, usporedujući svakog od njih s četiri osobe iste dobi i spola bez demencije.

Prema Billioti de Gage, ljudi u ranoj fazi Alzheimerove bolesti mogu imati simptome poput problema sa spavanjem i tjeskobe. To povećava mogućnost da je uporaba benzodiazepina rezultat Alzheimerove bolesti, a ne uzrok te bolesti. Rekla je da je njezino istraživanje zamišljeno da dokaže suprotno. Razmatrali su samo recepte koji su započeti s uporabom najmanje pet godina prije dijagnoze Alzheimerove bolesti.

Billioti de Gage tvrdi da ti lijekovi mogu tek kratkoročno biti korisni. Istaknula je da istraživanje u studiji nije pokazalo povećani rizik od Alzhemirove bolesti kod starijih odraslih osoba kojima su lijekovi propisivani u skladu s međunarodnim smjernicama; to znači da ih rabe ne dulje od jednog mjeseca za nesanicu i ne više od tri mjeseca za simptome tjeskobe.

Dr. Malaz Boustani, koji je surađivao za uvodnik objavljen u studiji, drži da stariji odrasli moraju biti oprezni pri uporabi tih lijekova, ili bilo kojeg drugog lijeka koji može djelovati na moždane funkcije. “Trebali bismo puno ozbiljnije razmotriti nuspojave ovih lijekova“, rekao je Boustani, istraživač s Instituta Regenstrief i Centra za proučavanje starenja u Indianapolisu, Sveučilište Indiana.

Prema AGS-u, brojni lijekovi mogu uzrokovati da se stariji odrasli osjećaju ošamućeno i zbunjeno . Uključuju i druge vrste tableta za spavanje, poput zaleplona (Sonata) i zolpidema (Ambien); antihistaminike poput difenhidramina (Benadryl) i klorfeniramina (AllerChlor, Chlor-Trimeton); tu spadaju i mišićni relaksanti.

I Boustani i Wolf-Klein predložili su da se za probleme spavanja i tjeskobu istraže terapije bez lijekova, dijelom zato što lijekovi ne rješavaju osnovne probleme.

Kad se čini da starija osoba ima problema sa spavanjem, dostatne mogu biti promjene u navikama – primjerice: izbjegavati kofein ili ograničiti unos tekućina tijekom noći, rekla je Wolf-Klein. Kad je problem u anksioznom poremećaju, Boustani drži da je često učinkovita kognitivno-bihevioralna terapija (razgovorna terapija).

“Poanta je da se moramo brinuti za svoj mozak“, rekao je Boustani te k tome dodao: “Prvi je korak da ne napravimo nikakvu štetu.“

Izvornik:

https://www.webmd.com/alzheimers/news/20140909/anxiety-medications-may-be-tied-to-alzheimers-risk#2

Piše: Amy Norton, 9. rujna 2014.